Mostarski blagdani kulture

Dvadeset sedmo izdanje Mostarskoga proljeća – Dana Matice hrvatske, u organizaciji agilnog mostarskog Ogranka Matice hrvatske, završilo je kako je i počelo – još jednim vrhunskim programom u Galeriji kraljice Katarine – predstavljanjem knjige Hrvatska u 30 priča, autora Bože Skoke i Zvonimira Frke-Petešića.

Uz autore, u posebno osmišljenu scenariju, o knjizi su govorili Vanda Babić Galić, sveučilišna profesorica i znanstvena savjetnica Instituta za migracije u Zagrebu te posebna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova, i Nevenko Herceg, redoviti profesor Sveučilišta u Mostaru.

„Bila nam je čast što smo predstavljanjem knjige Hrvatska u 30 priča zatvorili manifestaciju Mostarsko proljeće, koja je ove sezone bogatstvom ponude i sadržaja uistinu oduševila. Također nam je drago što smo ciklus predstavljanja naše knjige, koja je objavljena na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku – a pripremamo i njemačko izdanje – nakon predstavljanja u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Pečuhu, Budimpešti, Novskoj, Ljubuškom i Imotskom, zaključili u gradu na Neretvi“, kazao je Božo Skoko.

Mostarsko proljeće ponudilo je kvalitetne programe za sve generacije

Dvadesetak programa

U mjesec i pol dana u sklopu manifestacije priređeno je 20-ak likovnih, glazbenih, kazališnih i književnih programa. Sve je počelo travanjskim otvorenjem izložbe Zbirka umjetnina Matice hrvatske u Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, koja je prvi put, i to baš na Mostarskom proljeću, predstavljena javnosti u tom obliku. Predsjednica OMH u Mostaru akademkinja Ljerka Ostojić kazala je kako su se organizacijom ove izložbe na najljepši način udružile snage iz mostarskog Ogranka MH, Središnjice, Vijeća Matice hrvatske u BiH i Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. A da je riječ o događaju za povijest, kako je na otvaranju istaknuo predsjednik Matice hrvatske i Vijeća MH u BiH Damir Zorić, govori i podatak da su u Mostaru izložena čak 102 umjetnička djela među kojima i ona Otona Ivekovića, Vlahe Bukovca, Vladimira Becića.

Predstavljanje knjige Hrvatska u 30 priča Bože Skoke i Zvonimira Frke-Petešića

Posebnost Mostarskog proljeća ogleda se i u raznolikosti programa među kojima je svatko mogao pronaći ponešto za sebe. Organizatori posebno ističu kako su ponosni na činjenicu da je i ove godine, uz gostujuće programe iz Hrvatske i cijele BiH, posebno promovirana domaća likovna i književna scena.

Uz velebnu izložbu na otvaranju, priređene su i dvije u suradnji s Hrvatskim domom hercega Stjepana Kosače, odnosno Galerijom kraljice Katarine – Crtačev dnevnik II Ivana Branka Imrovića i Pejzaži iz galerijskog fundusa.

Akademska kiparica Vesna Vuga Sušac

Četvrt stoljeća rada
Vesne Vuga Sušac

Iz likovnoga programa poseban naglasak zaslužuje Retrospektiva, izložba u povodu 25 godina umjetničkog rada akademske kiparice i sveučilišne profesorice Vesne Vuga Sušac.

„Razdoblje od četvrt stoljeća za umjetnicu je vrijeme rada, istraživanja, propitivanja i donošenja odluka kroz prizmu kiparskog djelovanja utemeljene i artikulirane likovne produkcije. Kroz svojih osam ciklusa autorica progovara o složenim pojavama, jednostavnošću i raznolikošću pristupa, u duhu izvrsnosti, dijalogizirajući s likovnim pravcima, pritom stvarajući svoj prepoznatljiv rukopis. U svome se radu oslanja na slike i zvukove prostora u kojem živi, književne predloške i ljudske odnose koji su joj postali impuls definiranog i plemenitog stvaralaštva“, istaknuo je, među ostalim, kustos izložbe Dinko Baković, a sama umjetnica pojašnjava: „Na izložbenom postavu predstavljeni su uglavnom slikoreljefi, uz 10 skulptura i jednu instalaciju #musthave, koji govore o različitim promišljanjima. Izložbu prati katalog s reprodukcijama 113 radova i tekstovima 14 različitih autora. U pripremi i realizaciji ove jubilarne izložbe sudjelovalo je dosta mojih prijatelja i kolega, uz jednu veliku sinergiju. Sretna sam što su mnogi od njih nesebično dali dio sebe u realizaciji, mogu slobodno kazati, velikog projekta, a posebna hvala Matici hrvatskoj Mostar što me uvrstila u program ovogodišnjeg Proljeća.“

Predstavljene su i izložbe dviju amaterskih slikarica Marele Jerkić Jakovljević Ja pripadam moru i Anđelke Hrkać Tragovi duše, te fotografa Ivana Kelave Ptica nad Humom.

Posveta Josipu Muselimoviću

U kazališnome su programu nastupili tradicionalni, stari prijatelji Proljeća – zagrebački Teatar Gavran i Narodno pozorište RS-a iz Banje Luke s komedijama Zabranjeno smijanje i Razbijeni krčag. Glazbeni je dio Proljeća donio Večer Zdenka Runjića koju su priredili Monija Jarak Mikulić i Davor Markota s mladim glazbenicima iz Škole pjevanja Belcanto i tamburaškog orkestra Misericordia.

Bogat je bio i književni program – predstavljene su slikovnica i knjiga za djecu Zdravke Mile Marijanović Šareni cvitak i Sanjin prvi odlazak u lutkarsko kazalište, roman u stihovima/poema Glorije Lujanović Škola, knjiga Ivana Sivrića Poslije Mnemozine (program Proljeća koji je izišao iz Mostara s predstavljanjima u Vinkovcima i Tolisi), te monografija o Franjevačkoj bolnici u Novoj Biloj Bolnica s pečatom, autora Velimira Bugarina i urednika fra Zorana Livančića.

U sklopu dječjeg programa odigrana je predstava Lutkarskog kazališta Mostar Janko i čarobni grah, nastala prema jednoj od najpopularnijih bajki braće Grimm. Posebno je iznenađenje bila interaktivna radionica koju je priredio poznati hrvatski ilustrator Igor Jurilj, poznatiji kao Yellow Yuri, koji je ilustrirao slikovnicu o Babyju Lasagni i mačku Stipi i predstavio je u Mostaru. Djeca su uz njega i ritmove pjesme Rim Tim Tagi Dim učila crtati i doznala kako je uopće nastala priča o Lasagni i njegovu četveronožnom ljubimcu bez oka.

Još je jedan blagdan kulture, kako se već više od dva i pol desetljeća opisuju mostarski Dani Matice hrvatske, završio, ostavljajući u ljetopisu zabilješke o vrhunskim programima koja su i ove godine pohodila Mostar. Ostaju i sjećanja na utemeljitelja ove manifestacije akademika Josipa Muselimovića, koji je preminuo u veljači ove godine, ali čije se ime spominjalo tijekom cijele ovogodišnje manifestacije. Kao što je kazala akademkinja Ljerka Ostojić:

„Nikada nećemo zaboraviti čovjeka koji nam je ostavio toliko toga: našu Maticu i naše Mostarsko proljeće. Prenio je na nas plamen koji ćemo čuvati i nositi i dalje. Neka nas njegov život i nasljeđe nadahnu da budemo još bolji i gradimo budućnost – istom strašću i posvećenošću kakvu je Josip imao. Svaki program na ovogodišnjem Proljeću bio je svojevrsni hommage čovjeku koji nas je toliko zadužio…“